Drevni riječni sustavi otkrivaju da je Mars nekada bio mnogo vlažniji nego što se mislilo

Više od 15.000 kilometara drevnih riječnih korita otkrivenih na površini Marsa ukazuje na to da je Crveni planet u prošlosti možda imao znatno više vode nego što se ranije pretpostavljalo.

Izvor: kozmos.hr

Autor: Ivan Petričević

Tragovi drevnih rijeka u regiji Noachis Terra

Znanstvenici su istražili uzdignute ostatke drevnih riječnih tokova u regiji Noachis Terra, poznate kao inverzni kanali. Ove strukture nastaju kada se riječni sediment stvrdne, a okolni materijal s vremenom erodira, ostavljajući grebene ondje gdje su nekada tekle rijeke.

Slični oblici zabilježeni su i u drugim dijelovima planeta, no prisutnost ovih struktura u Noachis Terri sugerira da je tekuća voda nekoć bila rasprostranjena u tom području. Prema autorima istraživanja, oborine su najvjerojatniji izvor te vode.

Adam Losekoot, doktorand na Open University u Velikoj Britaniji, predstavio je rezultate istraživanja na godišnjem sastanku Kraljevskog astronomskog društva u Durhamu.

Stabilne površinske vode prije 3.7 milijardi godina

Riječni sustavi potječu iz razdoblja prijelaza između geoloških era Noachian i Hesperian, prije oko 3,7 milijardi godina, kada je Mars prolazio kroz velike promjene u klimi i površinskim uvjetima.

Za razliku od drugih poznatijih regija poput doline Valles Marineris, Noachis Terra dosad nije bila temeljito proučavana, djelomično i zbog toga što sadrži vrlo malo klasičnih riječnih dolina koje se obično koriste za procjene povijesnih oborina i otjecanja. Ovo istraživanje zato nudi alternativni trag: vijugave grebene kao dokaz drevne hidrologije.

“Istraživati Mars, osobito područje poput Noachis Terre koje je slabo istraženo, iznimno je uzbudljivo jer se radi o okolišu koji je praktički netaknut milijardama godina. To je vremenska kapsula geoloških procesa kakve ne možemo očuvati na Zemlji,” rekao je Losekoot.

Tisuće kilometara riječnih grebena

Tim je koristio podatke s tri znanstvena instrumenta na orbiterima: kamere CTX, laserskog altimetra MOLA i visokorezolucijskog sustava HiRISE. Pomoću tih podataka mapirali su lokacije, duljine i morfologiju riječnih grebena.

Neki grebeni pojavljuju se kao izolirani segmenti, dok drugi tvore sustave duge stotine kilometara, ponekad i desetke metara više od okolnog terena. Ta raširenost i oblik sugeriraju da su nastajali tijekom duljeg geološkog razdoblja pod relativno stabilnim uvjetima na površini.

“Naši rezultati daju novi dokaz da je Mars nekada bio znatno složeniji i aktivniji planet nego danas, što je nevjerojatno uzbudljivo,” dodao je Losekoot.

Oborine kao glavni izvor vode

Analiza prostorne raspodjele grebena ukazuje na to da je voda dolazila izravno iz atmosfere — u obliku kiše. To dodatno pojačava hipotezu o dugotrajnim toplim i vlažnim uvjetima u Noachis Terri.

Takvi zaključci predstavljaju izazov za dosadašnje teorije prema kojima je Mars uglavnom bio hladan i suh planet, a povremeni riječki sustavi nastajali su isključivo otapanjem ledenjaka tijekom kratkih toplih epizoda. Nova otkrića bacaju drugačije svjetlo na klimatsku prošlost Marsa i otvaraju prostor za dublje razumijevanje njegove rane hidrologije.