Lokalitet podzemnog grada Derinkuyu nalazi se kod istoimenog grada u regiji Kapadokiji. Derinkuyu na turskom znači duboki bunar. Godine 1963. godine jedan od stanovnika grada renovirao je kuću i prilikom radova probio je stijenu. Iza te stijene nalazio se je nevjerojatan sustav hodnika. Ostalo je povijest.
Kasnije se je ispostavio da se pod zemljom nalazi kompleksan sustav hodnika koji čine ni manje ni više nego – grad. Do sada je pronađeno oko 200 sličnih gradova i to samo u regiji Kapadokiji, ali podzemni grad Derinkuyu je najkompleksniji i najveći s površinom od čak deset kvadratnih kilometara. Ima najmanje osam razina i proteže se u dubinu do čak 85 metara. Svaki kat, odnosno ulaz mogao se je zatvoriti velikim kružnim kamenom. Kamenje je teško oko 450 kg, ali je primjenom poluge kamen mogla pomaknuti samo jedna osoba.
Grad je kopan na području mekih vulkanskih stijena gdje je relativno lako kopati tunele.
Foto: © Nevit Dilmen - Wikimedia Commons
Grad je bio iznimno dobro osmišljen tako da su u nekim dijelovima grada tekli potoci i postojali bunari. Postoje izračuni koji kažu da je u gradu moglo živjeti i do 20 tisuća ljudi. teorije kažu da je grad izgrađen da bi se ljudi tamo povremeno sakrili od prijetnji, iako je kompleksna struktura ukazuje da su ljudi tamo stalno živjeli, a ne se samo povremeno sklanjali. Grad je imao prodavaonice hrane, kuhinje, štandove, prostorije koje su služila za vjerska okupljanja. Osim toga pronađene su i preše za laneno sjeme od čijeg su ulja radili svjetiljke kojima su osvjetljavali tunele u gradu. Sve ovo ukazuje da je grad bio samoodrživ do određenog stupnja jer uzgajanje hrane u tunelima je ograničeno.
Foto: © Nevit Dilmen - Wikimedia Commons
U prošlom stoljeću jezikoslovac R. Dawkins pisao je o gradu pod zemljom. U spisima je naveo: „Njihovo korištenje kao utočišta za vrijeme opasnosti naznačeno je njihovim imenom καταφύγια. Kada su 1909. stigle vijesti o masakrima u Adani velik dio stanovništva našao je utočište u ovim podzemnim odajama i nekoliko noći nisu se usuđivali spavati iznad zemlje.“*
Tuneli su napušteni 1923. godine u razmjeni stanovništva između Grčke i Turske da bi ponovno bili otkriveni 1963. godine.
Jedan dio tunela je otvoren za posjete. Dio tunela je toliko uzak da se mora puzati.
Foto: © Nevit Dilmen - Wikimedia Commons
Koja je civilizacija izgradila Derinkuyu?
Do današnjeg dana nije poznato koja je civilizacija izgradila podzemni grad Derinkuyu. Pretpostavke kažu su grad počeli kopati Hetiti u 8. st.pr. nove ere kada su ih napali Frigijci.
Frigijci su nastavili kopati tunele jer su se skrivali od Asiraca. Kada su došli Bizanti u tunele su se skrivali Arapi, a kasnije, od njih kršćani su bježali u tunele. Smatra se da je svaka civilizacija koja se je skrivala ujedno i proširivala tunele.
Neki artefakti pronađeni u tunelima potječu iz doba srednje bizantskom razdoblju što naravno ne ukazuje na to tko ih je izgradio.
S druge strane ventilacijski otvori ukazuju da grad nije bio osmišljen samo za bijeg jer zatrpavanjem ventilacijskog sustava grad bi bio brzo pokoren. Zbog toga se pretpostavlja da se kultura (koja je tada živjela) sakrila u podzemni grad i sagradila ga s ciljem da se spase od dugotrajnih posljedica vulkana.
U knjizi Avesta – svetoj knjizi zoroastrizma spominje se kako je bog Ahura Mazda, naredio proroku Yimi da sagradi podzemni grad da se ljudi spase od katastrofe i zime. Prema uputama Yima je odabrao najbolji par svake životinjske vrste i ljudi te je ponio sjeme biljaka kako bi ih posadio nakon kataklizme.
Do današnjeg dana nije sa sigurnošću utvrđeno koja je civilizacija izgradila ovaj i druge podzemne gradove.
Foto: © Nevit Dilmen - Wikimedia Commons
Izvor informacija i citata:
Comments