Marsovi mjeseci koji ne bi trebali postojati: Nova misija istražuje jednu od najvećih zagonetki Crvenog planeta
Mars ima dva prirodna satelita, Fobos i Deimos, koji su toliko mali i neobičnog oblika da više nalikuju nepravilnim asteroidima nego mjesecima kakve poznajemo iz drugih dijelova Sunčeva sustava. Njihovo podrijetlo desetljećima zbunjuje znanstvenike, a neobične karakteristike Fobosa svojedobno su potaknule čak i ideju da bi mogao biti umjetno stvoren objekt. Nova japanska svemirska misija pokušat će otkriti kako su ti misteriozni sateliti zapravo nastali.
Fobos i Deimos – neobični mjeseci Marsa
Fobos i Deimos otkriveni su 1877. godine. Za razliku od Zemljina Mjeseca, koji je gotovo kuglast, oba su Marsova satelita malena, nepravilna oblika i prekrivena kraterima. Fobos, veći od njih dvojice, kruži na udaljenosti od samo oko 6000 kilometara od Marsove površine, a jedan obilazak planeta traje mu približno sedam sati i 39 minuta. Deimos je udaljeniji i za obilazak Marsa treba mu oko 30 sati.
Jedna od zagonetki njihova postojanja jest pitanje kako su dospjeli u svoje sadašnje orbite. Prema jednoj teoriji, riječ je o asteroidima koje je Marsova gravitacija zarobila. Međutim, njihove putanje i druga fizikalna svojstva ne uklapaju se jednostavno u taj scenarij. Druga mogućnost jest da su nastali od materijala izbačenog u svemir nakon velikog sudara Marsa s drugim nebeskim tijelom. Dio tog materijala s vremenom se mogao spojiti u mjesece.
Jesu li Marsovi mjeseci umjetni?
Neobičnost Fobosa nije zaokupljala samo suvremene astronome. Šezdesetih godina prošlog stoljeća sovjetski astrofizičar Iosif Šklovski razmatrao je mogućnost da je Fobos šuplji objekt, odnosno umjetni satelit koji je u orbitu postavila drevna marsovska civilizacija.
Na takvo razmišljanje potaknula su ga tadašnja opažanja njegova orbitalnog gibanja. Uočeno je da se Fobos ubrzava u svojoj putanji, što je u to vrijeme bilo teško objasniti pretpostavkom da je riječ o običnom prirodnom satelitu. Šklovski je razmatrao različita objašnjenja, a zatim iznio iznimno spekulativnu hipotezu o umjetnom podrijetlu.
U raspravu se uključio i poznati astronom i popularizator znanosti Carl Sagan. Zajedno sa Šklovskim napisao je knjigu Intelligent Life in the Universe (Inteligentni život u svemiru), objavljenu 1966. godine, u kojoj su razmatrali mogućnost postojanja izvanzemaljskog života, uključujući i tada aktualnu hipotezu o Marsovim satelitima.
Ipak, važno je naglasiti da Sagan nije tvrdio kako su Fobos i Deimos dokazano umjetni. Kasnija svemirska promatranja otkrila su njihovu izrazito krateriranu površinu i obilježja koja upućuju na prirodno podrijetlo. Sagan je zaključio da Fobos izgleda poput starog, izudaranog kamenog tijela, a ne umjetne konstrukcije.
Misija koja bi mogla razriješiti misterij
Nova japanska misija MMX (Martian Moons eXploration), koju predvodi japanska svemirska agencija JAXA, usmjerena je upravo na razotkrivanje podrijetla Marsovih mjeseca. Svemirska letjelica trebala bi proučiti Fobos i Deimos, prikupiti uzorke s Fobosa i vratiti ih na Zemlju radi detaljne analize. U projektu sudjeluju i međunarodni partneri, uključujući NASA-u.
Analiza uzoraka mogla bi pomoći znanstvenicima da utvrde jesu li Marsovi mjeseci nastali od materijala izbačenog s planeta nakon velikog sudara ili su nekoć bili asteroidi iz drugih dijelova Sunčeva sustava. Odgovor bi nam pružio i bolji uvid u ranu povijest Marsa.
Iako ideja o umjetnim satelitima pripada povijesti znanstvenih spekulacija, stvarna je zagonetka jednako zanimljiva: kako su nastala ova dva neobična tijela i zašto upravo ona kruže oko Crvenog planeta? Nova misija mogla bi približiti znanost odgovoru na pitanje koje astronome zaokuplja već desetljećima.
Komentari