Jeste li se ikada pitali zašto vrijeme brže prolazi kako starimo?
Imate li ponekad osjećaj da godine prolaze sve brže? Dani, mjeseci i godine kao da se ubrzavaju što smo stariji, dok se djetinjstvo i mladost često čine mnogo dužima i ispunjenijima. Znanost još nema jednostavan odgovor na pitanje zašto se to događa, ali novo istraživanje iz 2025. godine donosi zanimljiv uvid u povezanost mozga, starenja i percepcije vremena.
Istraživanje objavljeno u časopisu Communications Biology proučavalo je 577 osoba u dobi od 18 do 88 godina. Sudionici su tijekom snimanja mozga funkcionalnom magnetskom rezonancijom gledali osamominutni film, a istraživači su analizirali kako se neuralna stanja u mozgu mijenjaju tijekom gledanja.
Rezultati su pokazali da neuralna stanja kod starijih osoba traju dulje, osobito u vidnom korteksu i ventromedijalnom prefrontalnom korteksu. Drugim riječima, s godinama se u mozgu događa manje jasno odvojenih promjena tijekom vremena. Istraživači taj fenomen opisuju kao smanjenu vremensku diferencijaciju neuralnih stanja.
Mozak ne doživljava vrijeme samo kao sat
Naš doživljaj vremena nije određen samo kazaljkama na satu. Mozak život doživljava kao niz različitih događaja, iskustava i promjena. Kada se nešto značajno promijeni, mozak može prepoznati novu situaciju i formirati novi „događaj”.
To je posebno zanimljivo kada razmišljamo o djetinjstvu i mladosti. Tada nam je velik dio života nov: prvi odlazak u školu, nova prijateljstva, putovanja, ljubavi, selidbe, nova mjesta i različita iskustva. Život je ispunjen brojnim događajima koji se međusobno jasno razlikuju. Zbog toga se razdoblje bogato novim iskustvima u našem sjećanju može činiti dužim i sadržajnijim.
Zašto godine kasnije izgledaju kraće?
Kako starimo, svakodnevni život često postaje predvidljiviji. Mnogi dani imaju sličan raspored, ponavljaju se poznate aktivnosti i susrećemo se s iskustvima koja smo već mnogo puta doživjeli.
Novo istraživanje pokazuje da se s godinama neuralna stanja u određenim dijelovima mozga zadržavaju dulje i da su uzastopni obrasci moždane aktivnosti manje vremenski različiti. Autori smatraju da bi takva promjena mogla utjecati na način na koji mozak razlikuje i povezuje događaje koji se odvijaju jedan za drugim.
To ipak ne znači da je znanstveno dokazano da mozak jednostavno „sažima vrijeme”. Istraživanje nije izravno mjerilo subjektivni osjećaj da godine prolaze brže. Ono pokazuje promjene u načinu na koji se neuralna stanja odvijaju i razlikuju s dobi, dok autori navode da bi takve promjene mogle imati posljedice na percepciju vremena i stvaranje sjećanja.
Nova iskustva mogu promijeniti naš osjećaj vremena
Jedna od zanimljivih poruka ovog istraživanja jest da bi novost iskustava mogla biti važna za način na koji doživljavamo protok vremena.
Kada je život ispunjen novim događajima, učimo, putujemo, upoznajemo nove ljude i izlazimo iz ustaljenih obrazaca, stvaramo više različitih iskustava koja mozak može međusobno razlikovati. Kada se osvrnemo na takvo razdoblje, ono nam može izgledati bogatije i duže.
Suprotno tome, razdoblje ispunjeno ponavljanjem i rutinom u sjećanju može izgledati kraće. Ne mora se nužno dogoditi manje toga – moguće je da se jednostavno manje događaja jasno izdvojilo kao zasebno iskustvo.
Što novo istraživanje zapravo govori?
Istraživači su pronašli povezanost između dobi i duljeg trajanja neuralnih stanja, ali su istodobno utvrdili da sposobnost mozga da prepozna veće granice između događaja ostaje uglavnom očuvana. Dakle, nije riječ o tome da stariji mozak više ne razlikuje događaje, nego o suptilnijoj promjeni u načinu na koji se uzastopna iskustva vremenski razlikuju.
Zato se pitanje zašto vrijeme brže prolazi kako starimo ne može svesti na jednu jednostavnu teoriju. Na naš osjećaj vremena vjerojatno utječu pažnja, novost iskustava, način na koji stvaramo i prisjećamo se događaja, kao i promjene u radu mozga povezane sa starenjem.
Možda upravo zato razdoblje života ispunjeno novim iskustvima ostaje u sjećanju kao bogatije i duže. Vrijeme na satu uvijek prolazi istom brzinom, ali način na koji ga naš mozak doživljava nije uvijek isti.
Izvor istraživanja: Selma Lugtmeijer, Djamari Oetringer, Linda Geerligs i Karen L. Campbell, Temporal dedifferentiation of neural states with age during naturalistic viewing, Communications Biology, 30. rujna 2025. Istraživanje je dostupno u otvorenom pristupu na stranicama časopisa Nature.
Komentari