Foto: Unsplash - Hanne Hoogendam
Bazga ili ponekad zvana i zova, baz, baza, bazgovina, zovika... Raširena je u umjerenom i suptropskom području sjeverne hemisfere (Europa, Sjeverna Amerika, dijelovi Azije). Poznato je preko 20 vrsta bazge dok je kod nas najpoznatija crna bazga lat. Sambucus nigra ili crna bazga.
Navodno je otac medicine Hipokrat nazvao bazgu "škrinjom s lijekovima".
Cvjetovi bazge su bogati glikozidima, taninima, flavonoidima, karotenima, rutinom i vitaminom C. Bobice bazge sadrže alkaloide, karotene, tanine, organske kiseline i vitamine A, B i C.
Zbog navedenoga smatra se da bazga pomaže kod:
• ublažavanje simptoma gripe i prehlade
• izlučivanje toksina iz limfnih žlijezda i bubrega
• zdravlje srca i krvnih žila
• olakšavanje disanja kod astmatičara
• smanjenje simptoma peludne alergije
• uklanjanje bakterijskih i virusnih infekcija
• smanjenje visoke temperature
• smirenje
Pretpostavlja se da su flavonoidi koje sadrži bazga odgovorni za većinu njezinih ljekovitih svojstava. Flavonoidi su moćni antioksidansi koji štite naše stanice od oštećenja.
Do sada je provedeno malo istraživanja koja bi mogla potvrditi pretpostavke o njezinoj ljekovitosti. Neka istraživanja sugeriraju da bazga može ublažiti simptome gripe, infekcija i gornjih dišnih puteva.
Bazga sadržava tri toksina - sambunigrin, prunasin i holokalin. Indikatori otrovanja bazgom su mučnina, povraćanje i proljev, bolovi i grčevi u trbuhu.
Sirove bobice bazge sadrže otrovne tvari te jedenje sirovih bobica bazge može izazvati mučninu, povraćanje i proljev. Veće količine mogu uzrokovati trovanje.
Termičkom obradom otrov se uništava.
Svi dijelovi bazge su ljekoviti (pa i bobice koje uz otrovne tvari sadrže i ljekovite), no najčešće se koriste cvjetovi i bobice. Cvijet bazge se bere u proljeće i to za suhih dana, kada je vlažnost minimalna.
Od cvijeta bazge najčešće se radi sok, sirup ili se cvjetovi suše za čaj za zimske dane.
Comentários