Kako civilizacije propadaju? Primjer Rimskog carstva

Dva od najpoznatijih i najviše raspravljanih pitanja u cijeloj povijesti glase: „Kada je Rimsko Carstvo palo?” i „Zašto je Rimsko Carstvo palo?” Tijekom stoljeća, deseci mislilaca ponudili su stotine različitih odgovora na ta pitanja, a ni danas povjesničari nisu suglasni oko odgovora ni na jedno od njih.

Budući da utjecaj rimske civilizacije i dalje ostaje iznimno važan za suvremeni svijet u mnogim temeljnim područjima kao što su jezik, pravo, arhitektura, upravljanje i religija, vrijedi pogledati neke od najpopularnijih datuma i uzroka koji su predlagani za pad Rimskog Carstva te razmotriti koje zasluge ima svaki od njih.

Prema legendi, Rim je osnovao Romul 753. godine prije Krista na obalama rijeke Tiber. Počeo je kao malo kraljevstvo latinskih plemena, ali je 509. godine prije Krista postao republika kojom su upravljali izabrani senatori. Tijekom sljedećih stoljeća Rimska Republika proširila se kroz Italiju i Mediteran, porazivši suparnike poput Kartage u Punski ratovima.

Do 1. stoljeća prije Krista, unutarnji sukobi i borbe za vlast, uključujući i one u koje je bio uključen Julije Cezar, okončali su Republiku. Godine 27. prije Krista, Cezarov nasljednik Oktavijan (August) postao je prvi car, čime je započeo uspon Rimskog Carstva. Pod carevima poput Trajana i Hadrijana, Rim je dosegnuo svoj najveći teritorijalni opseg, protežući se od Britanije do Bliskog istoka.

U 3. stoljeću nakon Krista, Carstvo je oslabilo zbog invazija, bolesti i građanskih ratova. Car Dioklecijan podijelio ga je 285. godine na Istočno i Zapadno Carstvo, a do 476. godine Zapadno Rimsko Carstvo palo je kada su germanske snage svrgnule njegova posljednjeg cara.

Istočno Carstvo, poznato kao Bizantsko Carstvo, opstalo je gotovo tisuću godina duže, čuvajući rimsko pravo, umjetnost i kulturu, sve do pada Carigrada 1453. godine, što je označilo konačan kraj rimskog svijeta.

Tema zašto je velika rimska civilizacija propala predmet je brojnih i žustrih rasprava. U ovoj epizodi razotkrivaju se neki od uljepšanih mitova koji okružuju pad Rima i istražujemo neke manje poznate uzroke. Na kraju, možda je bolje i važnije pitanje od onih kada ili zašto je Rim pao — pitati se: „Kako je uspio opstati tako nevjerojatno dugo?”

Gregory S. Aldrete profesor je emeritus povijesti na Sveučilištu Wisconsin–Green Bay. Doktorirao je antičku povijest na Sveučilištu Michigan. Dobitnik je brojnih nagrada za svoj istraživački i nastavni rad te je pet puta bio stipendist Nacionalne zaklade za humanističke znanosti (National Endowment for the Humanities). Također je plodan autor čije knjige uključuju Gestures and Acclamations in Ancient Rome, Daily Life in the Roman City i The Long Shadow of Antiquity: What Have the Greeks and Romans Done for Us?