Foto: Unsplash - Suhyeon Choi
Petra Lisjak dugi niz godina prakticira Germansku novu medicinu. Da bi što bolje upoznali navedenu metodu napravili smo intervju s Petrom. U nastavku donosimo inervju s Petrom Lisjak.
1. Možete li nam za početak objasniti što je Germanska nova medicina. Tko je njezin osnivač i kako je uopće nastala?
Germanska nova medicina empirijska je prirodna znanost koja obuhvaća cjelokupno područje medicine. Njezin je utemeljitelj dr. med. Ryke Geerd Hamer, njemački liječnik internist, fizičar i teolog. Do otkrića Germanske nove medicine došao je na temelju vlastitog iskustva, točnije, posljedično oboljenju od raka uslijed iznenadanog stradanja i smrti sina. Svoja zapažanja i zaključke potvrdio je istražujući slučajeve mnoštva pacijenata te ih strukturirao u obliku kapitalnog djela, Habilitacije, predavši ga na provjeru medicinskim ustanovama i sveučilištima. Germanska nova medicina je 1998. godine demonstrirana, testirana i službeno potvrđena prvotno na Sveučilištu u Trnavi, Slovačka, a zatim na još 35 ustanova diljem svijeta.
Ona predstavlja sveobuhvatan i logičan sistem koji se temelji na principu cjelovitosti pristupa promatranja živih bića te, poznavajući uzrok i posljedicu svake tzv. bolesti, istovremeno ukazuje na smjer terapije. GNM egzaktno opisuje medicinsko biološke povezanosti živog organizma i cjelinu psihe, mozga i organa. Ona počiva na Pet bioloških zakona koji objašnjavaju uzrok, tijek i prirodno izlječenje svih bolesti, definirajući promjene u našem organizmu kao smislene biološke programe prirode. Pet bioloških zakona predstavlja jedno novo poimanje života, naših mogućnosti i potreba, te razumijevanje biologije i procesa iz naše okoline.
Na osnovu Pet bioloških zakona tumače se sve, biološkim konfliktom uzrokovane bolesti, također i rak, kronične bolesti, psihoze i alergije. Pristup temeljen na Pet bioloških zakona omogućuje uzročnu terapiju. Biološki zakoni primjenjivi su kako na čovjeka, tako i na životinje, biljke i mikroorganizme, uz poštovanje individualnih kriterija za svaku vrstu. Kriteriji pojašnjeni u nastavku vrijede za čovjeka i, općenito, sisavce.
Germanska nova medicina zadovoljava sva 3 kriterija znanosti: provjerljivost, ponovljivost, predvidljivost. Sukladno tome, spada u kategoriju znanosti.
2. Postoji nekoliko inačica germanske medicine, zbog čega je bitno napomenuti da ovdje govorimo o Germanskoj novoj medicini. Koja je razlika između ove i sličnih inačica ovog pristupa?
Dr. Hamer bio je prva osoba koja je uspjela strukturirati biološke zakone. Moje učenje izgrađeno je i održalo se na nasljeđu njegovih otkrića. Inačice Germanske nove medicine, koje danas nose razne nazive, nastale su najčešće kombiniranjem otkrića dr. Hamera i različitih tehnika ili terapija.
Osnova pristupa svakako bi trebali biti biološki zakoni. Oni predstavljaju nešto nepromjenjivo i na snazi su “otkad je svijeta”.
3. Germanska nova medicina počiva na pet bioloških zakona. Koji su to zakoni i što nam oni govore o bolestima?
U pozadini svih prirodnih mehanizama stoji određena zakonitost. Čovjek je također dio prirode, što znači da se procesi u njegovu organizmu odvijaju na temelju preciznih pravila.
Prvi biološki zakon pojašnjava nam uzrok u pozadini simptoma, tj. oboljenja. Svako živo biće ima svoje biološke potrebe. U sisavaca, skupini kojoj pripada čovjek, one su, pojednostavljenim rječnikom: potreba za prehranom, reprodukcijom, zaštitom, fizička sposobnost te komunikacija s okruženjem u što se ubrajaju teme pripadnosti grupi/čoporu, određivanja teritorija, funkcije i uloge svakoga člana i dr. Nastupi li u jedinke određena životna situacija/okolnost koja svojim sadržajem ugrozi neku od navedenih bioloških potreba, to će pokrenuti duboko usađene biološke mehanizme odgovora. Tu situaciju nazivamo biološki konflikt. Spomenuti biološki mehanizam odgovora predstavlja reakciju, prilagodbu na doživljeno. Ta reakcija ispoljava se u vidu simptoma, sinkrono na sve tri razine bića - na razini mozga, razini psihe i organskoj razini.
Drugi biološki zakon govori o dvjema fazama svakoga biološkog konflikta. Prva faza nosi naziv konfliktno-aktivna faza i ona se proteže od trenutka događaja, tj. nastupa biološkog konflikta, sve dok tu situaciju ne riješimo. Uspijemo li ju riješiti, organizam ulazi u drugu fazu, fazu ozdravljenja ili regeneracije, tijekom koje se oporavlja od izazova s kojima se nosio. Svaku od spomenutih faza karakteriziraju specifični simptomi, a njihov intenzitet i trajanje u međuovisnosti su s intenzitetom i trajanjem doživljaja ugrozbe.
Treći biološki zakon svoje uporište ima u ontogenezi. On obuhvaća pojašnjenje pojma zametnih listića te mehanizam sprege između moždanih centara i pripadajućeg tkiva. Mozak, računalo našeg organizma, podijeljen je na zasebna područja koja upravljaju različitim skupinama tkiva. U slučaju aktivacije biološkog konflikta, a u zavisnosti od vrste ugrozbe, specifični moždani centar odašilje impuls psihi i korelirajućem tkivu, u cilju prilagodbe novonastaloj situaciji. Ovaj biološki zakon pojašnjava također vrstu promjene koja se odvija na tkivu, a u pogledu multiplikacije stanica ili odumiranja stanica, zavisno od vrste tkiva i faze biološkog konflikta.
Ulogu i način djelovanja mikroorganizama - gljivica, bakterija i virusa, tumači četvrti biološki zakon. On govori o prirodnoj simbiozi i međusobnoj suradnji našeg organizma i mikroorganizama, izgrađenoj kroz naš povijesni razvoj. Dijeleći ih, s obzirom na mehanizam djelovanja, na one koji razgrađuju i one koji događuju tkiva, precizira područje njihova rada - vrstu tkiva na kojoj se pojavljuju, trenutak i trajanje njihove prisutnosti. Sve navedeno regulirano je od strane mozga.
Peti biološki zakon objedinjuje prethodna četiri, ističući to da je promjena u našem organizmu, ono što smo navikli nazivati oboljenjem, u osnovi jedan smisleni, biološki, usađeni program odgovora na doživljenu ugroženost određene biološke potrebe.
"U pozadini svih prirodnih mehanizama stoji određena zakonitost. Čovjek je također dio prirode, što znači da se procesi u njegovu organizmu odvijaju na temelju preciznih pravila."
4. Kako i kada ste vi došli u kontakt s GNM i što vas je privuklo GNM?
S Germanskom novom medicinom susrela sam se prije 16 godina, tražeći odgovor i rješenje za tadašnje, vlastite zdravstvene izazove. Veći dio djetinjstva i rane mladosti pamtim po učestalim posjetima medicinskim ustanovama; u najranijoj dobi zbog napadaja bronhitisa, pa astme, kožnih oboljenja, a nešto kasnije epilepsije. U ranim dvadesetima suočavala sam se sa simptomima ginekološke prirode, koji su bili tretirani na konvencionalan način te se uporno vraćali. Prijedlog, pa i nagovor jer - bila sam tvrd orah, da odgovor potražim u nekoj drugoj sferi došao je od strane moga današnjeg supruga, na čemu sam mu neizmjerno zahvalna. Prvi susret s tumačenjem pet bioloških zakona u meni je izazvao aha-efekt, primarno zbog logičnosti i smislenosti, što je karakteristika istinskih znanja.
Razumijevanjem uzroka mojim simptomima i promjenom percepcije spram njih, uspjela sam prekinuti višegodišnju borbu sa signalima koje mi je tijelo odašiljalo. Informacije su me iznimno zainteresirale i potaknule na angažman u vidu potrage za dostupnim materijalima o Germanskoj novoj medicini na stranim jezicima. Otad nadalje sustavno, s ogromnim zanimanjem, divljenjem i poniznošću izučavam ovo nepregledno polje zvano biologija - znanost o životu. Posljednjih godina, kroz edukaciju i savjetovanje, skromne su mi želja i namjera približiti ovo znanje svakome željnome novih saznanja, da mu bude na korist i doprinese njegovu boljitku.
Poznavati i razumjeti biološke mehanizme i procese u pozadini simptoma, njihov uzrok i tijek, omogućuje ne samo umanjiti strah, koji uobičajeno proizlazi iz pojava kojima ne znamo uzrok i razlog, već i moć odlučivanja i upravljanja zdravljem, odnosno bolešću, vraća u naše vlastite ruke.
5. Kako biste vi opisali bolest i što nam tijelo time želi poručiti? Imali ste i osobno iskustvo suočavanja s bolešću. Što ste vi naučili iz te životne lekcije?
Kad se čovjek već od najranije mladosti suočava s raznim, učestalim oboljenjima, kao što je to bilo u mojem slučaju, tada razvije dodatnu osjetljivost i svojevrsni strah od bolesti. Do ranih dvadesetih zaista sam se mogla poistovjetiti s ovim opisom. Iskustvo suočavanja s bolešću u toj dobi donijelo mi je životnu prekretnicu. Danas mogu konstatirati da mi je poznavanje bioloških zakona i razumijevanje nastanka oboljenja, koje proizlazi iz toga, vratilo povjerenje u tijelo i njegove mehanizme, a time donijelo i unutarnji mir.
Pri prvom susretu s tumačenjem bioloških zakona, ljudi znaju postaviti pitanje: “Kako onda izbjeći bolest?”. Pozadina ovoga pitanja u osnovi je poimanje bolesti kao nečeg lošeg, nečeg što treba sanirati i eliminirati. S biološkog pak stajališta, bolest predstavlja reakciju na doživljenu ugrozbu neke naše biološke potrebe. Simptomi koje tada bilježimo u osnovi su prilagodba novonastaloj situaciji, tj. biološki odgovor u svrhu opstanka. Ovo znanje zahtijeva od nas promjenu paradigme. Potpuno zdrav čovjek jest onaj kojemu su zadovoljene sve biološke potrebe. Ispravni cilj nije, dakle, izbjeći bolest, već živjeti u skladu s prirodnim načelima. To bi značilo - živjeti u skladu sa samim sobom. Danas, nažalost, svjedočimo i pojavi tzv. civilizacijskih bolesti. One su rezultat društvenih čimbenika i kretanja i znak da smo se odvojili od svoje prirode. Jedan od primjera su učestala oboljenja djece jasličke i vrtićke dobi, kao rezultat zanemarivanja biološke potrebe za sigurnošću, zaštićenošću i bliskošću čiji je primarni izvor u toj dobi obitelj, točnije majka.
Poznavanje bioloških zakona neće nas sačuvati od aktivacije biološkog programa, niti je to u prirodi tako zamišljeno. Svatko od nas povremeno biološki reagira na određene vanjske okolnosti. Velik je značaj ovoga znanja upravo u tome što ono pruža jedan alat; alat prepoznavanja i adresiranja simptoma te smjernicu kako u budućnosti osigurati zadovoljenje određene biološke potrebe koja je u ovom slučaju bila ugrožena.
6. Kakva su dosadašnja iskustva od kada se bavite GNM? Kako ljudi reagiraju na vaš rad s njima? Vidite li promjene kod ljudi?
Ljudi se najčešće, naposljetku kao i ja osobno, susretnu s ovim informacijama tragajući za odgovorima vezanima za svoje tegobe. Tumačenje bioloških zakona u njima potakne pozitivne reakcije, često i oduševljenje, primarno zbog logičnosti i smislenosti.
Na temelju dosadašnjeg, višegodišnjeg iskustva u radu zaključujem da u načinu procesuiranja (n)ovih informacija sudjeluju tri ključna čimbenika, a to su otvorenost uma, želja za dubljim razumijevanjem i vlastito svjedočenje/uvjerenje.
Imala sam priliku biti u komunikaciji / raditi s ljudima koji su samo čitajući tekstove ili knjigu uspjeli naći uzroke i poveznice vlastitim tegobama. Neki su pak i prije susreta s GNM drugačije promišljali o bolestima, pa su im ove informacije samo pomogle strukturirati pristup.
Raduje me kad, surađujući, klijent i ja detektiramo uzrok njegovim tegobama i otpratimo organizam do zdravlja. Moja je uloga savjetodavna, a odgovornost za vlastito izlječenje u rukama je svakoga od nas ponaosob. Vlastiti angažman, što u vidu učenja, što u pogledu aktivnog rada na rješavanju uzroka, presudna je stavka. Upravo zato što je teško mijenjati percepciju istodobno obuzet strahom, koji je česta izravna posljedica suočavanja sa simptomima, preporučljivo i poželjno bilo bi usvajati ovo znanje onda dok nam ono još, recimo to tako, ne treba.
Osobno uvijek stojim na raspolaganju za sva pitanja koja su u mojoj domeni, a krajnji mi je cilj pružiti drugoj strani sve informacije kako bi bila samostalna.
7. Godine 2019. predstavili ste svoju knjigu „Prirodno dijete - zdrav čovjek“. O čemu pišete u knjizi i što iz nje možemo saznati o GNM?
Knjiga obuhvaća opsežno područje tumačenja načina formiranja ljudske osobnosti, također i ljudskog zdravlja, odnosno nastanka, razvoja i tijeka bolesti, sa stajališta Pet bioloških zakona Germanske nove medicine.
Kroz mnoštvo slučajeva te primjera i životnih situacija koje potencijalno dovode do aktivacije bioloških konflikata, prikazano kako iz perspektive djeteta, tako i iz perspektive odrasle osobe, u knjizi je protumačeno više od 70 različitih organskih simptoma. Osim navedenog, pojašnjen je utjecaj bioloških konflikata na pojavu različitih oblika ponašanja, kao i njihova uloga u formiranju karaktera čovjeka.
Naša percepcija određene situacije i time smjer biološke ugrozbe određuje vrstu i lokaciju promjene u organizmu. Percepciju pak oblikuju što biološki, što društveni utjecaji u najranijem periodu našeg života, tijekom razvoja u majci, a zatim i kroz djetinjstvo, kad se usađuju prvi obrasci doživljavanja okruženja, ali potencijalno i prvi bolni tragovi koji postaju naočale kroz koje promatramo svijet u nastavku života.
U samome početku, sadržaj knjige posvećen je stoga upravo toj tematici te se tumačenjem proširuje na doživljaje u odrasloj dobi.
Knjiga je pisana kao roman, a istovremeno i kao priručnik te je namijenjena svakome tko se želi pobliže upoznati s tematikom prirode čovjeka.
8. Za kraj, autori Ruediger Dahlke i Thorwald Dethlefsen napisali su knjigu „Bolest kao put“. Može li za čovjeka bolest doista biti dar i put prema transformaciji i rođenju novog Ja?
Ako to oboljenje čovjeka nagna na proaktivno traženje uzroka, a na tom putu spozna svoj biološki kod: način funkcioniranja kako svoga uma, tako i svoga tijela, svrhu i smisao svojih simptoma - ako spozna samoga sebe, onda ono svakako jest dar. Kroz spoznaju navedenoga dolazi i razumijevanje, a s razumijevanjem mine strah.
Kako je ranije spomenuto, s biološkog aspekta, bolest nije rezultat greške organizma ili svojevrsnog disbalansa, bilo fiziološkog, bilo emocionalnog, već reakcija i prilagodba našega cjelokupnog bića na doživljenu ugrozbu specifične biološke potrebe, a sve u svrhu opstanka. U prirodi, zakon broj jedan je život, opstanak.
Evo primjera: Mliječne žlijezde odgovorne su za proizvodnju mlijeka i potomak su znojnih žlijezdi. Sadržaj koji pokreće promjenu navedenog tkiva je biološki konflikt brige i/ili svađe. Zabrinuti se za bližnjega možemo onda kad je unesrećen ili bolestan. Unesrećenoj i bolesnoj jedinki potrebna je energija za njezin oporavak. Energiju jedinka dobiva nutritivno bogatim obrokom. Postoji li hranjiviji obrok od – majčina mlijeka? Stoga se u konfliktno-aktivnoj fazi stanice mliječnih žlijezdi množe, stvarajući dodatno tkivo obujma koji odgovara trajanju i intenzitetu biološkog konflikta. Upravo u tomu leži biološki smisao cjelokupnog procesa – moći pružiti adekvatniju pomoć.
U konačnici, a u skladu s trećim biološkim zakonom koji tumači ponašanje tkiva, preko 80 % simptoma, poput bolova, oticanja, povišene tjelesne temperature, crvenila i dr., pripada već fazi ozdravljenja, što je znak da je jedinka uzrok riješila te se organizam nalazi u fazi regeneracije.
Uz to što pruža znanje o uzrocima našim oboljenjima, poznavanje Pet bioloških zakona predstavlja prvi korak na putu razumijevanja ovoga velikog područja - prirode čovjeka i njegova okruženja. Ono daje smjernice u pogledu toga što znači poštovati biološke potrebe te što se događa ako ih zanemarimo. Također, daje nam uvid u inteligenciju u pozadini bioloških mehanizama. Direktan rezultat svega navedenoga jest vraćanje povjerenja u vlastito tijelo i njegove procese.
Web stranica: petbioloskihzakona.wordpress.com
Hvala Petra ❤️!