Bob - otkrijte zašto trebate vratiti na svoj jelovnik ovu zaboravljenu namirnicu

Bob (lat. Vicia faba) je jednogodišnja biljka iz porodice mahunarki.

Ova mahunarka je bila uzgojena još u kasnom neolitiku, vjerojatno prvo u Alžiru ili u jugozapadnoj Aziji, kasnije u željeznom dobu, već je raširena diljem Europe. Bob je bio jedna od najvažnijih namirnica mediteranske civilizacije, posebno Starih Grka i Rimljana.

Bob je jednogodišnja biljka razgranjena korijena te ima zeljastu i šuplju stabljiku visine 60 – 80 cm

Cvjetovi su bijele boje sa crnim šarama. Sjemenka sadrži mnogo vitamina B-skupine, fosfora i željeza. Sjemenke boba sadrži aminokiselinu od koje nastaje dopamin koji se koriste u liječenju Parkinsonove bolesti te tvari zbog kojih je prirodna alternativa Viagri.

Izvor je vitamina skupine B, C i K, od minerala tu su kalij, cink, željezo, bakar, fosfor, magnezij i mangan, te vlakna i ugljikohidrati, a one koji paze na liniju razveselit će činjenica da u 100 g sadrži tek 88 kalorija.

Kao biljni izvor proteina, bob je dobar izbor za vegetarijance i vegane. U kuhinji se može upotrebljavati na razne načine. Bilo kuhan u vodi, kuhan na pari, prženi ili u obliku pirea – dodaju ono nešto raznim jelima poput variva, juha, salata i tjestenine.

Sorte se prema težini sjemenki dijele na:

• sitnosjemene (masa 1000 sjemenki 300 – 650 g)

• konjski bob (masa 1000 sjemenki 650 – 800 g)

• krupnosjemeni (masa 1000 sjemenki 800 – 1200 g)

Plodovi boba imaju bijelu opnu za koju neki kažu da treba maknuti. To možete učiniti na dva načina. Opnu lagano zarežite nožem i istisnite plod ili ga možete blanširati tridesetak sekundi u kipućoj vodi, a zatim šokirati hladnom vodom da prekinete proces kuhanja. Opna će na ovaj način omekšati i bit će ju lakše ukloniti.

Sjetva

U mediteranskom području, gdje minimalne temperature zimi nisu niže od -6 °C, bob se može sijati od listopada do kraja prosinca. U primorskom zaleđu sije se u veljači do početka ožujka, a u kontinentalnom području u ožujku i početkom travnja. Sije se na dubinu od 5 – 10 cm, ovisno o krupnoći sjemena.

Kako raste, bob treba povremeno lagano ogrnuti kako bi se osigurala stabilnost biljke, a zbog visine i teških mahuna dobro mu je osigurati i potporu, slično kao kod graška.

Plodored i dobri susjedi

Bob je izvrsna pretkultura jer obogaćuje tlo dušikom i rano napušta gredicu, pripremajući prostor za ljetne i jesenske kulture. Ne podnosi uzastopnu sjetvu na isto mjesto, pa se preporučuje rotacija svake tri godine. Dobri susjedi su kopar, mrkva, salata, neven, celer, grašak, krumpir, pastrnjak, kupus, peršin i patlidžan.