Ovo je knjiga tekstova koji su nastajali neposredno pred početak Netanjahuova pokušaja konačnoga obračuna s Palestincima i tijekom provođenja genocida nad Palestincima. Slike koje su stizale iz Palestine utjecale su na riječi upotrijebljene u ovoj knjizi, tako da ona nije odmjerena na način koji je primjeren znanstvenoj analizi (ili analizi znanstvenika). Važnije mi je bilo govoriti otvoreno, nego zadovoljiti formalne okvire danas već umirućih znanstvenih paradigmi.
I previše je „politički korektnih“ knjiga koje su prema predmetu svojega istraživanja – nekorektne. Tišina europske inteligencije i znanstveni pristupi koji su se izgubili u svojim metodama – rezultirali su ovdje oštrijim diskursom i govorom koji mjestimice prelazi u aktivističke pozive razumnim ljudima svijeta da se uključe i nešto učine.
Živimo u prijelomnom vremenu koje traži formu odgovarajuću takvu vremenu.
Foto: Unsplash
Život na rubu provalije zahtijeva relativno brzu reakciju, bez dugih elaboriranja, koja bi u nekom drugom vremenu i nekoj drugoj situaciji bila itekako dobrodošla. Istodobno, potrebna je sloboda postavljanja svih mogućih pitanja. Ništa se više ne podrazumijeva. Nitko ne smije više misliti o tome kako će njegovo pitanje biti dočekano. Vrijeme je za prevrednovanje sustava vrijednosti koji se temelji na stereotipima proizvedenim radom globalnih moćnika i njihovih propagandnih igrača.
Sasvim je jasno da uporaba metaforičkih termina, kao što je primjerice SADizam, odvodi knjigu prema esejističkom, književnom diskursu. Istodobno, malo je riječi koje tako snažno i zgusnuto mogu ocrtati nepravednu potporu koja Izraelu stiže iz Sjedinjenih Američkih Država, a koja cionističkom neokolonijalnom režimu pomaže u sadističkom iživljavanju nad narodom koji se želi istrijebiti. Otuda potreba da se u prevrednovanju povremeno koriste i novi pojmovi.
Mišljenje se od impresija proizvedenih medijskim igračkama mora vratiti realizmu razumijevanja odnosa ekonomskih i medijskih prevara.
Tekstovi se mogu čitati i svaki za sebe, ali kao cjelina otkrivaju slijed uranjanja u problem koji je, ako smijem tako reći, puno dublji od ubijanja jednoga naroda. Pokušaj razumijevanja neljudskoga u ljudima koji su vršili te i dalje vrše genocid nad Palestincima, otvorio je pitanja utjecaja religijskih hijerarhija, geostrateške dimenzije problema, povijesne odnose među religijama, povijest ekonomskoga napredovanja naroda koji je bio osuđen na bogaćenje, ulogu medija i promidžbe u stvaranju stereotipa o muslimanima, Arapima, terorizmu pa sve do pitanja oblikovanja društvenoga karaktera pojedinih vjerskih zajednica, odnosno religija. Ubijanje jednoga naroda razgolitilo je laž i prevaru kao sredstva oblikovanja javnoga mnijenja zapadnoga svijeta.
Ovo su tekstovi Camusjeva Pobunjena čovjeka koji ne prihvaća svijet u kojemu će kongresmeni i senatori najveće sile svijeta i najvećega sponzora Izraela aplaudirati Hitleru 21. stoljeća, osobi koja je osramotila žrtve holokausta pozivajući se na njih u provođenju genocida nad Palestincima. Riječ je o tekstovima kojima se misaono želi prodrijeti u korijene ljudskoga zla na primjeru genocida u Gazi. Kadrovi pljeskanja Netanjahuu u Americi završna je slika pada zapadnoga svijeta u močvaru lažne politike, sponzoriranih političara, navijačkih medija i neslobodnih građana.
U tom je smislu Palestina simbol otpora istinskom zločinačkom pothvatu koji je ujedinio politiku, ekonomiju, religiju, medije, birokratizirane europske vlade te vlade arapskih zemalja ranije već učinjene ovisnima o euroatlantskim financijerima, a samim tim i izvršiteljima neokolonijalističkih ideja cionističkoga pokreta. Palestina je rub koji je razgolitio Zapad. Palestina je logor koji se ne želi vidjeti, klaonica koja se ne smije spominjati, istina o zapadnom sustavu vrijednosti o kojima se ne smije govoriti.
Iz uvoda knjige PALESTINA I. (SADizam)
O autoru: Sead Alić (Donja Vraca, Zenica, Bosna i Hercegovina 17. ožujka 1956.), hrvatski filozof i književnik. Živi i radi u Zagrebu. Osnovao je Kulturni centar (KCCK) u Zagrebu. U suradnji s Fakultetom političkih znanosti i Otvorenim društvom realizirao seriju filmova o demokraciji; surađivao i na projektima ŠNZ Andrija Štampar. Za HTV je producirao 120 emisija Knjigom u glavu, 20 dokumentarnih filmova serijala Priče hrvatskih otoka. Glavni je i odgovorni urednik znanstvenog časopisa Inmediasres, a četvrtu godinu zaredom uređuje i zbornike filozofije medija (Sveučilišta Sjever). Član je i redakcija časopisa CM (Beograd, Novi Sad), te časopisa Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj – Minber.
Izvor i cijeli životopis: hrvatskodrustvopisaca.hr
Comments