Andrew Huberman, profesor neurobilogije i oftamologije gost je emisije After Skool u kojoj objašnjava na koji način pohvala utječe na ponašanje djece.
Grow mindset ili mentalni sklop rasta pojam je koji označava način razmišljanja kako možemo unaprijediti naše sposobnosti i mogućnosti koje nisu fiksne.
U predavanju Andrewa Hubermana otkrijte koje afirmacije vas mogu potkopati, a koje vam pomažu u rastu i razvoju.
Studija koju je radila dr. Carol S. Dwech 1998. godine otkrila nam je zanimljive informacije na koji način reagiramo i ponašamo se u odnosu na povratnu informaciju (pohvalu). Zanimljivost ove studije jest da ruši naše dogme o pohvalama. Svi smo uvjereni da pohvala ne može biti loša jer bi to bio potpuna suprotnost pohvale, ali studija je otkrila upravo to da određene pohvale mogu potkopati naš napredak i rezultat u životu.
Istraživanjem su otkriveni zanimljivi rezultati koji nam govore da se neke pozitivne airmacije mogu pokazati lošima i unazaditi nas u napredovanju. S druge strane druga vrsta afirmacija može nam pomoći da se još više trudimo i budemo uspješniji.
Povratne informacije (pohvale) koje su pridodane našem identitetu mogu odlučiti kojim životnim putem ćemo krenuti kasnije u životu.
Studija je imala zanimljiv i intrigirajući naslov: "Pohvala inteligenciji koja može potkopati dječju motivaciju i izvedbu".
Već sam naslov studije ruši naša uvjerenja da pohvala može biti isključivo dobra, nikako loša. Ali rezultati studije ukazali su upravo suprotno - da neke pohvale mogu doista potkopati dječji napredak i rezultate.
U studiji su bili uključena tri grupe djece:
Jedna koju se poticalo, davala im se pozitivna povratna informacija na intelektualnoj razini - "povratna informacija inteligencije" (pohvale kao što su: ti si pametan/na, talentiran/a, ti dobar/a, genijalac, itd). Ove informacije bile su više vezane za identitet (pametan, genijalan..).
Druga skupina djece primila je povratne informacije na temelju truda (ti si marljiv, puno se trudiš, ustraješ...), a ne intelekta. Pohvala se odnosila više na glagole. Ove informacije bile su više vezane uz izbore ponašanja i kognitine izbore (a ne identitet).
Treća skupina bila je kontrolna skupina kojoj se nisu davale pozitivne povratne informacije.
Rezultati su pokazali sljedeće:
Djeca koja su dobivala povratne informacije na temelju intelekta iduće zadatke su birale pažljivo, samo one za koje su sigurni da će ih riješiti. Drugim riječima, djeca su uglavnom odabirala probleme koji bi im osigurali da i dalje dobiju pohvale.
S druge strane, djeca koja su bila poticana na temelju truda, htjela su još novih i teških izazova jer su bila poticana na temelju truda. Dapače, u drugačijim vrstama zadataka postizala su bolje rezultate i nisu se bojala izazova novih zadataka.
Djeca koja su dobivala pohvale na razini inteligencije težila su rješavanje manje problema i općenito su imale tendeciju ograničavanja ukupnog broja izazova. Dok su djeca kojua su bila hvaljena na temelju truda, pa čak i ako su neki odgovori bili krivi, ona ne samo da su na kraju dale bolje rezultate nego su prihvaćale mnogo više izazova.
Zanimljivost studije jest i da djeca koja su bila hvaljena na temelju inteligencije, imale su tendeciju laganja uvečavanja rezultata drugoj djeci, za razliku od djece koja su bila hvaljena na temelju truda koja su predstavljala svoje rezultate istinitima.
Vrsta povratnih informacija koje dobivamo od okoline ili samih sebe, čak i kada je naša izvedba dobra mogu potkopati budući izvedbu i krajnji rezultat.
Treba biti svjestan da je pohvala u konačnici alat za učvršćivanje određenog obrasca ponašanja. Stoga je velika odgovornost onogakoji daje pohvalu da ona omogućuje osobi da se na temelju pohvale samostalno razvija, a ne da bude predmet manipulacije.
Dobra vijest jest da možemo mijenjati naša uvjerenja jednostavno promjenom povratne informacije koje dajemo sami sebi. Nagrađivanje sebe za trud je najbolji način da poboljšamo svoj učinak i rezultat.
Comments